Idi na sadržaj

Početna strana

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Istaknuti članak

Marija Antoaneta

Portret Marije Antoanete 1775.
Portret Marije Antoanete 1775.

Marija Antonija Josipa Ivana Habsburško-Lotarinška (2. novembar 1755 – 16. oktobar 1793), bolje poznata kao Marija Antoaneta, bila je kraljica Francuske i Navare kao supruga kralja Luja XVI. Ostala je upamćena kao zadnja, te zbog svog porijekla i običaja, najomraženija kraljica apsolutističke Francuske. Poznatom ju je učinilo rasipništvo i skandali koje je uzrokavala, često iskrivljeni i pretjerano loše opisivani, ali i smrt; pogubljena je pod giljotinom na vrhuncu Francuske revolucije.

Tokom svog života i nakon smrti, Marija Antoaneta je jednima predstavljala simbol svega dobrog, a drugima svega lošeg vezanog za monarhiju i kraljevsku porodicu. Ovo drugo mišljenje prevladavalo je kroz historiju i ostalo jače čak i danas. Slika stvorena i propagirana pred Francusku revoluciju smatrana je vjernim i neutralnim opisom Marije Antoanete sve do 20. vijeka. Izuzetak su bili francuski i strani rojalisti, koju su Mariju Antoanetu dugo vremena smatrali mučenicom. Ovaj pogled nastao je još za vrijeme vladavine Napoléona Bonaparte, a održao se gotovo tokom cijelog 19. vijeka. Već krajem toga vijeka opis koji je bio poznat narodu značajno je ublažen biografijama savremenih autora, koji Mariju Antoanetu počinju prikazivati u dosta blažem svjetlu.

Slika dana

Nika sa Samotrake (Krilata pobjeda) mermerna je skulptura iz helenističkog perioda. Predstavlja boginju Niku (boginju pobjede). Nastala je oko 2. stoljeća prije nove ere. Od 1884. postavljena je u muzeju Louvre u Francuskoj kao jedna od najpoznatijih skulptura na svijetu.
Nedavni događaji

Vijesti

Brigitte Bardot 1962.
Brigitte Bardot 1962.
Na današnji dan

21. januar

Concord
Obližnji datumi:

Citat dana

Strah od ljubavi jednak je strahu od života, a oni koji se boje života već su napola mrtvi.

Bertrand Russell

Wikipedia

Wikipedia je enciklopedijski projekt slobodnog sadržaja na internetu koji razvijaju dobrovoljci pomoću wiki-softvera. Njene članke može mijenjati svako s pristupom internetu.

Prvobitna verzija projekta započeta je 15. 1. 2001, dok je izdanje na bosanskom jeziku započeto 12. 12. 2002. Trenutno postoji više od 50 miliona članaka na više od 300 jezika, od kojih je 96.635 na bosanskom jeziku.

Doprinosi

Članke na Wikipediji zajednički pišu dobrovoljci širom svijeta, a većinu stranica može uređivati svako ko ima pristup internetu. Pritom je neophodno držati se pravila i smjernica koje je usvojila zajednica.

Postoje stranice za pomoć, na kojima je objašnjeno kako se počinju novi ili uređuju postojeći članci, kako se postavljaju i koriste slike itd. U bilo kojem trenutku možete zatražiti pomoć.

Zajednica

Dosad je na Wikipediji na bosanskom jeziku 176.230 korisnika napravilo račun, a od toga je 277 aktivno. Svi urednici su volonteri, koji udružuju napore u okviru različitih tematskih područja. Posjetite Vrata zajednice i saznajte kako i Vi možete pomoći.

Rasprave i komentari o sadržajima članaka dobrodošli su. Stranice za razgovor koriste se za razmjenu mišljenja i ukazivanje na greške kako bi se postojeći članci učinili što boljima i sveobuhvatnijima.