Dobro došli na Wikipediju,

slobodnu enciklopediju koju svatko može uređivati.

461.350 članaka na srpskohrvatskom jeziku

Istaknuti članak

Jakov Kranjčević

Jakov Kranjčević, zvan Brada ili Brado (Hrvatska Kostajnica, 25. jula 1909. – Zagreb, 4. jula 1987.), jugoslavenski i hrvatski komunist, učesnik Španskog građanskog rata i Narodnooslobodilačke borbe, vojni bolničar te graditelj i upravnik Centralne partizanske bolnice.

Rođen u Hrvatskoj Kostajnici po zanimanju je bio poslastičar. Pod uticajem komunističkih ideala, s bratom Viktorom odlazi u Španski građanski rat; Viktor je 1938. godine poginuo u borbama u Španiji. Tamo stekao vredna iskustva kao ratni bolničar koja je, nakon povratka u okupiranu Jugoslaviju, iskoristio u izgradnji i vođenju Centralne partizanske bolnice. Posebno je značajna njegova "taktika" izgradnje bolničkih zemunica, koje su spasile brojne živote tokom Narodnooslobodilačke borbe. Za svoje ratne zasluge dobio je niz odlikovanja.

Nakon rata vodio je lečilište u Topuskom, a od 1958. do svoje smrti 1987. godine živio je u Zagrebu.

Recentno istaknuti: Dora (festival) · Osamu Dazai · Age of Mythology

Cijeli članak

476 istaknutih članaka

Jeste li znali...

... da je najniže jezero na svijetu Mrtvo more?
... da su ptice jedini preživjeli potomci dinosaura?
... da ljudski mozak ima kapacitet skladištenja memorija od oko 2,5 petabajta (miliona gigabajta)?
... da je batiskaf Trst 23. januara 1960. zaronio na dubinu od 10.900 m?
... da je ljubičasta boja relativno rijetka u prirodi?
... da knjiga U potrazi za izgubljenim vremenom Marcela Prousta sadrži oko 9.609.000 tipografskih znakova, što je čini najdužom knjigom na svijetu?
... da je Venera jedina planeta koja se rotira u suprotnom smjeru u poređenju s ostalim planetama Sunčevog sistemа?
... da se 22. aprila obilježava Dan planete Zemlje?

Razgovor

Aktualni događaji

Nicolás Maduro

3. januara – Tijekom zračnih udara Sjedinjenih Američkih Država na više lokacija u Caracasu, američke oružane snage zarobile su predsjednika Venezuele Nicolása Madura (na slici) i prvu damu Ciliju Flores.
2. januara – Ciudad de la Paz je nova službena prijestolnica Ekvatorske Gvineje.
1. januara – Bugarska usvojila euro kao službenu valutu, zamijenivši bugarski lev, i time postala 21. članica eurozone.
1. januara – U prvome polugodištu 2026. naizmjenično predsjedanje Vijeća Europske unije povjereno je Cipru, kojega zastupa Nikos Hristodulidīs.
1. januara – Europski glavni gradovi kulture za 2026. godinu su Trenčín i Oulu. (godišnji događaj)
28. decembra – Velika narodna pobuna u Islamskoj republici Iranu protiv režima ajatolaha Hamenei. U okolnostima opće krize, deseci trgovaca i obrtnika iz Velikog bazara u Teheranu pokrenuli su prosvjede, koji su se potom nastavili kroz mjesec januar. Uslijedio je prekid pristupa internetu, koji je onemogućio prijenos informacija, te su izbili žestoki sukobi u kojima je, prema svjedočanstvima, poginulo nekoliko stotina ljudi.

Aktualne teme: Invazija Rusije na Ukrajinu (dio Rusko-ukrajinskog rata)
Nedavne smrti: Mladen Bartolović · Béla Tarr

Razgovor

Na današnji dan

1368. – Nakon uspješnog izbacivanja mongolske dinastije Yuan, vlast u Kini preuzima dinastija Ming.
1589. – Ruska pravoslavna crkva je uzdignuta na rang patrijaršije, a dotadašnji moskovski metropolit Jov je postao prvi patrijarh.
1907. – U Tokiju je rođen Hideki Yukawa, japanski fizičar koji je 1949. nagrađen Nobelom za fiziku zbog predviđenog postojanja mezona.
1989. – U rodnom Figueresu umire Salvador Dalí (na slici), veliki španski umjetnik i najveći majstor nadrealizma.
2006. – U teškoj željezničkoj nesreći kraj Bioča u Crnoj Gori poginulo je 45 osoba.

Ostali događaji: 22. januara · 23. januara · 24. januara

Cijeli članak

Slika sedmice

Mickey Mouse [ˈmɪki maʊs], lik iz animiranih filmova i stripova koji je postao ikona The Walt Disney Companyja. 1928. godine su ga stvorili Walt Disney i Ub Iwerks. Glas mu je od 1928. godine posuđivao sam Walt Disney, što je nastavio i činiti sve do 1947. godine.

The Walt Disney Company dan njegova rođenja smatra 18. studenog 1928. godine. Naime, toga se dana prvi put prikazao, tj. pustio u prodaju animirani film Parobrod Willie u kome je Mickey imao glavnu ulogu.

Ovaj antropomorfizirani miš je evoluirao od toga da jednostavno bude lik u animiranim filmovima i stripovima kako bi postao jedan od najprepoznatljivijih simbola na svijetu. Mickey Mouse je diljem svijeta poznat kao najuspješniji lik iz animiranih filmova i stripova na svijetu. 1988. imao je cameo nastup u igrano-animiranom filmu Who Framed Roger Rabbit.

Trenutno je glavni lik Playhouse Disney serije "The Mickey Mouse Clubhouse" koja se emitira na Disney Channelu. Ujedno je i vođa Kluba Mickeyja Mousea.

Njegova djevojka i ljubav njegova života je Minnie Mouse.

Arhiva

O Wikipediji

Wikipedija je slobodna mrežna enciklopedija koju razvijaju dobrovoljci. Svatko s pristupom internetu može doprinositi njenom sadržaju, pridržavajući se utvrđenih pravila i smjernica.

Prvo izdanje Wikipedije, na engleskom jeziku, započeto je 15. januara 2001. Izdanje na srpskohrvatskom jeziku započeto je 16. februara 2002.

Wikipedija je dostupna na više od 300 jezika i sadrži ukupno 66.473.108 članaka, od čega je 461.350 na srpskohrvatskom.

Dosad je na Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku račun izradilo 321.100 korisnika, od čega su 333 aktivna (s najmanje jednom izmjenom u proteklih 30 dana).

Cijela stranica

Novosti na Wikipediji

Od 15. januara do 5. februara 2026. – Održava se drugo izdanje uređivačke kampanje 1Lib1Ref.
Od 1. do 30. novembra 2025. – Održalo se peto izdanje uređivačkog maratona Mjesec Azije.
4. maja 2025. – Nakon prijenosa natuknica i naknadnog pregleda završeno spajanje Wikirječnika na bosanskom jeziku i Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku.
19. aprila 2025. – Započeto spajanje Wikirječnika na bosanskom jeziku i Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku nakon postignutog konsenzusa između zajednica.
16. aprila 2025. – Tokom Uređivačkog maratona povodom Međunarodnog dana Roma izrađena 3 članka vezana za romsku zajednicu.
14. aprila 2025. – Tokom Akcije sređivanja šablona pregledana 634 šablona; nekorišteni šabloni svedeni na minimum.

Razgovor

Srodni projekti

Wikipedija je pohranjena na serverima Fondacije Wikimedija, neprofitne organizacije koja upravlja i mnogim drugim projektima:

Ostava
Skladište datoteka
MediaWiki
Razvoj wiki-softvera
Meta-Wiki
Koordinacija projekata
Wikiknjige
Slobodne knjige i priručnici
Wikipodaci
Slobodna baza znanja
Wikinovosti
Slobodni izvor vijesti
Wikicitat
Slobodni zbornik citata
Wikiteka
Slobodna biblioteka
Wikivrste
Katalog bioloških vrsta
Wikiverzitet
Obrazovni materijali
Wikivodič
Slobodni putni vodič
Wikirječnik
Slobodni rječnik